propisi vjere!
Posao i poslovanje
Ako neko nije
imucan a obavezan je da uzdrzava familiju treba da pocne da
zaradjuje. Takodjer se preporucije zaradjivati da bi se mogle
ciniti mustehab radnje, kao sto je pruzanje familiji bolje
zivotne uslove, pomaganje siromasnim i slicno.
Preporucuje se osobi koja se bavi nekim poslom da nauci
svakodnevna pravila o poslovanju. Cak sta vise, ako postoji
mogucnost da ce se u neznanju prekrsiti neki serijatski propis,
onda je vadzib nauciti sva pravila vezana za to zzanimanje.
Prenosi se od imama Dzafera Sadika: “Onaj ko zeli da se upusti u
neki posao treba da nauci sva pravila i propise vezane za njega;
Ako radi neki posao bez znanja o tome sta mu je dozvoljeno a sta
ne, velike su prilike da ce uraditi nesto sto se krsi sa islamom.”
Kod prodaje i kupovine preporucuju se sljedece stvari:
• Prodavac ne treba praviti razliku u cijeni robe izmedju kupaca,
osim kada se radi o siromasnim kupcima. U ovom slucaju se
preporucuje da se cijene snize.
• Prodavac ne bi trebao biti nepopustljiv po pitanju cijena,
osim u slucaju kada misli da ce biti prevaren.
• Preporucuje se prodavcu da da vise robe koju prodaje, a kupcu
da primi manje robe koju kupuje.
• Ako kupac zazali sto je kupio neku robu i zeli da je vrati,
prodavac je treba uzeti nazad.
Sljedece stvari su mekruh u poslovanju:
• Prodavati zemlju, osim u slucaju da neko zeli kupiti drugu
parcelu zemlje sa svim prihodima koji se dobiju sa nje.
• Biti mesar.
• Biti profesionalni prodavac kefina.
• Poslavati sa osobama niskog karaktera.
• Praviti ugovor izmedju sabah namaza i izlaska sunca.
• Baviti se preprodavanjem zita, jecma i drugih slicnih
proizvoda
• Umijesati se u posao koji poduzima musliman praveci bolju
ponudu.
Sljedece stvari su haram u poslovanju:
• Trgovati u opojnim picima, psima koji se ne upotrebljavaju u
lovu, svinjama, lesevima.
• Trgovati sa protivzakonito prisvojenom robom.
• Kao predostroznost, zabranjeno je trgovati onim stvarima koje
se obicno ne smatraju za trgovacku robu, kao sto su divlje
zvijeri, osim u slucaju kada ce to donijeti veliku zaradu.
• Svako trgovanje koje ukljucuje kamatu.
• Trgovanje onim stvarima koje se obicno koriste samo za haram
radnje, kao na primjer pribor za kockanje i sl.
• Svaka trgovina koja ukljucuje varanje ili falsifikovanje.
Poslanik s.a.v. je rekao: “Onaj ko prevari muslimana u trgovanju,
ili ga navede na gubitak, ili ga zavede, ne spada u moje
sljedbenike. I kada neko prevari brata muslimana, Allaha ga lisi
blagoslova u njegovoj opskrbi, obustavi dotok njegove zarade i
prepusti ga samom sebi.”
PITANJA
• Da li je dozvoljeno prodavati muzicke instrumente, kao sto
je na primjer gitara, harmonika i sl.?
Iz predostroznosti se zabranjuje trgovina tim stvarima, kao i
muzickim instrumentima u obliku igracaka za djecu.
• Da li je dozvoljeno prodavati kasetofone, vokmene, i druge
slicne uredjaje koje se mogu koristiti za slusanje muzike?
Trgovanje s tim stvarima je dozvoljeno pod uslovom da se ti
uredjaji ne namjeravaju koristiti u nedopustene svrhe.
• Da li se moze prodavati grozdje da bi se od njega pravilo
vino?
Nije dozvoljeno prodavati stvari, koje su inace dozvoljene za
upotrebu, s namjerom da se koriste u haram svrhe. Prema tome,
haram je prodavati grozdje s namjerom da se od njega pravi vino.
Ako prodavac nema tu namjeru, prodaja ce biti u redu cak i onda
kada se zna da kupac namjerava od grozdja praviti vino.
• Da li je dozvoljeno raditi u prodavnici koja prodaje
svinjetinu?
Nije dozvoljeno imati nikakvog ucesca u poslovima vezanim sa
svinjetinom.
• Da li je dozvoljeno igrati lutriju sa zeljom da se dobije
nagrada?
To nije dozvoljeno.
• Da li je dozvoljeno muslimanu da radi u restoranu u kojem
se toce opojna pica?
Muslimanu nije dozvoljeno da sluzi opojnim picima cak ni one
koji vjeruju da su ona dopustena. Nije mu dozvoljeno ni da pere
case iz kojih se piju ta pica. Opravdanje onih koji kazu da
nemaju drugog izbora i da su prinudjenu raditi takve poslove,
nije prihvatljivo. Allah dz.s. kaze u Kuranu: “A onome koji se
Allaha boji, On ce izlaz naci i opskrbice ga odakle se i ne
nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. (K.65:1-2).
Na drugom mjestu se kaze: “Kad budu uzimali duse onima koji su
se prema sebi ogrijesili, meleki ce upitati: “Sta je bilo s vama?”
– “Bili smo potlaceni na Zemlji.” – odgovorice. “Zar Allahova
Zemlja nije prostrana i zar ste niste mogli nekud iseliti?” –
reci ce meleki, i zato ce njihovo prebivaliste biti dzehennem, a
uzasno je ono boraviste.” (K.2:97) Na svom zadnjem hadzu
Poslanik s.a.v. je u svojoj hudbi rekao izmedju ostalog:
“Dzibrail me je obavijestio da niko ne umre a da ne pojede svu
opskrbu koju mu je Allah odredio. Zato se bojte Allaha i radite
uporno (u trazenju opskrbe). Nemojte da vas kasnjenje u opskrbi
natjera da je trazite kroz neposlusnost Allahu.”
• Sta islam kaze o uzimanju i davanju zajma?
Dati zajam vjerniku, narocito onom siromasnom se veoma
preporucije. Poslanik s.a.v. je rekao da imetak onoga koji da
zajam svom bratu u vjeri se brzo uvecava, a melieci se mole
Allahu da mu se smiluje. A ako je blag i popustljiv prema
duzniku preci ce sa lahkocom preko Sirat mosta na Sudnjem danu.
Ako musliman ne da zajam svom bratu u vjeru, dzennet ce za njega
biti zatvoren.
• Sta ako onaj ko se zaduzio odlaze vracanje duga?
Kada osoba koja je dala zajam trazi da joj se vrati dug, i ako
je duznik u situaciji da ga moze vratiti, treba to odmah uraditi.
Ako to ne uradi cini grijeh.
• Posudio sam nekome biciklo. Sutradan mi je dosao i rekao da
mu ga je neko ukrao. Da li imam pravo da trazim da mi ta osoba
nabavi novo biciklo ili da mi da nadoknadu u novcu?
Ako se nesto posudi osobi koja je pazljiva prema tudjim stvarima
i koja ih koristi na pravilan nacin, onda ona nije kriva za
gubitak ili stetu koja se desi slucajno. Medjutim, ako vlasnik
kaze onome koju posudjuje, prije nego da svoju stvar, da ce biti
odgovoran za svaki gubitak ili stetu, onda je onaj koji
posudjuje duzan da nadomjesti ili plati za igubljenu ili
unistenu stvar.
• Sta u slucaju da onaj koji je posudio neku stvar zna da je
ona oteta ili ukrana od nekog drugog?
U tom slucaju stvar se treba vratiti zakonitom vlasniku, a ne
onome od koga se ona posudila.