Ramazanski post

 

U časnom Kur'anu stoji: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da bi ste se grijeha klonili, i to određen broj dana. Onome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. Onima koji nisu u stanju - otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.

U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate - da određeni broj dana ispunite i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete." (K.2:183-185)

 

Od starina se znalo da post pomaže čovjeku da kontrološe nagone i da se duhovno uzdigne. Stari Egipćani, Grci, Rimljani, Kinezi su postili zbog istih i drugih razloga. Grci su postili prije nego bi počinjali ratove, kao i Rimljani koji su vjerovali da se postom pripremaju za bolje podnošenje ratnih teškoća.

 

Postom se duhovno čistimo, kontrolišemo nagone i prohtijeve, jačamo volju, postajemo strpljivi i izdržljivi. Postom se čuva zdravlje, jača zajedništvo i uviđa potreba za Allahovom opskrbom.

 

U arapskom jeziku korijen riječi "ramazan" je "ramz" što znači "gorjeti".  Za nekoga čiji su tabani izgorjeli na vrelom pustinjskom pjesku kaže se "ramaz". Poslanik, s.a.v., je rekao da je "mjesec ramazan dobio to ime jer u njemu grijesi sagorijevaju." Za vrijeme Poslanikovog života mjesec ramazan su zvali el-merzuk, tj. onaj koji donosi opskrbu.

 

Post u hadisima

Poslanika Muhammed, s.a.v., je rekao: "Svakome onome koji u ime Allaha iskreno posti mjesec ramazan opraštaju se svi njegovi prošli i budući grijesi.”

U drugom hadisu stoji: "U prvoj noći mjeseca ramazana otvaraju se džennetska vrata i ostaju otvorena sve do posljednje noći."

Imam Džafer Sadik prenosi da je poslanik Muhammed, s.a.v., jednom upitao ashabe: "Hoćete li da čujete za nešto što će učiniti da razmak imeđu vas i šejtana bude onoliko koliko je između istoka i zapada." Kada su odgovorili potvrdno on je nastavio: "To je post. Od njega mu crni lice, sadaka mu slomi leđa, ljubav u ime Allaha i pomoć drugima u činjenju dobra slama mu rep, a traženje oprosta cijepa mu kičmu. Za sve postoji zekat[1], a zekat za tijelo je post."

 

Imam Džafer Sadik kaže: "Postiti ne znači samo gladovati i žedniti. Kada postiš pazi da ne vidiš  i ne čuješ nešto haram, i ružno ne reci, ne uvrijedi i ne ogovaraj nikoga "

 

Poslanik Muhmmed, s.a.v. je u jednom razgovoru rekao: "Džabire! Evo nam opet mjeseca ramazana. Svi grijesi napuste onoga ko danju posti, dio noći provodi u ibadetu, izbjegava haram hranu, čuva ruke od haram djela, jezik od haram govora, onako kako dani napuste ovaj mjesec."

"Kako lahak način za brisanje grijeha" - reče Džabir.

"Kako je teško ispuniti sve uslove za to, Džabire." - Poslanik reče.

 

Imam Muhammed Bakir kaže: "Ne reci ‘ramazan’ je došao ili ‘ramazan’ je prošao, jer je ‘ramazan’ jedno od Allahovih imena, a On ne dolazi niti odlazi. Reci ’mjesec ramazan’, kako i stoji u Allahovoj knjizi gdje On kaže: "U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana ... (K.2:180).

 

Kada bi ugledao mladi mjesec koji je označavao početak posta, Božiji Poslanik, s.a.v., proučio bi ovu dovu: “Bože! Neka ovaj mladi mjesec bude predhodnik sigurnosti i uvjerenja, bezbijednosti i mira, dobrog zdravlja, velike opskrbe, učenju Kur'ana i pomoći namazu i postu."

 

Imam Hasan ibn Ali ibn Ebi Talib prenosi: “Jednom je grupa Jevreja došla do poslanika Muhammeda, s.a.v., da razgovaraju o islamu. Jedan od njih je pitao: "Zašto je Bog odredio da postite trideset dana kada su prošli narodi morali postiti duže?"

Poslanik, s.a.v., mu je dao ovaj odgovor: "Kada je Adem pojeo sa zabranjenog drveta, hrana se  zadržala u njegovom stomaku trideset dana. Zato je Allah naredio Ademovoj djeci da poste drideset dana. Ono što jedu za vrijeme noći je znak Allahove milosti prema njima."

 

Jednom je Poslanik, s.a.v., pitao ashabe: "Koji od vas posti svaki dan?" "Ja, Božiji Poslaniče!" Selman  reče.

"Koji od vas svaku noć provede u ibadetu?"

"Ja, Božiji Poslaniče!" opet isti ashab reče.

"Koji od vas svaki dan pročita čitav Kur'an?"

"Ja, Božiji Poslaniče!" opet Selman reče.

 

"Ovaj perzijac se samo hvali pred tobom” - jedan od ashaba reče. - “Kaže da posti svaki dan, ali smo ga mnogo puta vidjeli kako jede. Kaže da provodi svaku noć u ibadetu, ali smo ga nekoliko puta zatekli na spavanju. Kaže da svaki dan prouči Kur'an, ali svi znamo da većinu vremena šuti."

 

Selman je dao ovaj odgovor:

"Postiti tri dana zaredom svakog mjeseca ima sevab kao da se posti svaki mjesec, jer Allah kaže u Kur'anu: "Ko učini dobro biće desetostruko nagrađen..." (K.6:160) Tako i ja postim tri dana u svakom mjesecu.

 

Božiji Poslanik, s.a.v., je rekao da onaj ko spava sa abdestom ima sevab onoga ko provede čitavu noć u ibadetu. Tako i ja radim.

 

Božiji Poslanik je rekao da je položaj Alija ibn Ebi Taliba u njegovom ummetu jednak položaju sure "kul-huvallahu-ahad" u časnom Kur’anu[2]. Svako onaj koji prouči ovu suru jednom kao da je proučio trećinu časnog Kur'ana. Svako ko je prouči dva puta kao da je proučio dvije trećine Allahove knjige. Svako ko je prouči tri puta kao da je proučio čitav Kur'an.”

 

Nijet za post
Treba imati namjeru da se izvršavajući Božije naređenje posti od sabahskog ezana do akšama, uzdržavajući se svega onoga što kvari post.
 
Nijetiti se može svake noći za sljedeći dan, ali je bolje zanijetiti prve noći ramazana za čitav mjesec.
 
Moramo imati čvrstu namjeru za post. Ako se neko dvoumi da li da prekine post ili odluči da to i učini, post mu postaje batil čak i ako nije, u stvari, ništa učinio što kvari post.
 
 
Šta kvari post
- Ako smo svjesni da postimo i nešto namjerno pojedemo ili popijemo, pa bila to mrvica ili kapljica, post postaje pokvaren. Ako se pojede ili popije ne nemjerno post se ne kvari. Gutanje pljuvačke ili sluzi iz nosa ne kvari post.
- Polni odnos kvari post, kao i masturbacija[3].
- Ako osoba koja posti namjerno slaže nešto o Allahu ili Njegovom Poslaniku ili njegovim nasljednicima njen post je pokvaren.
- Ako u grlo uđe gusta prašina od nečega halal, kao što je brašno ili nečega haram, kao što je zemlja, kvari se post. Isto važi za dim cigareta .
- Potopiti cijelu glavu u vodu, čak i kada ostali dijelovi tijela se nalaze van vode kvari post.
- Biti džunub i namjerno ne uzeti gusul do vremena sabah namaza, tj. početka posta, post tog ramazanskog dana se poništava. Ako je neko siguran da će se probuditi na vrijeme i uzeti gusul, ali ipak prespava, post mu nije pokvaren.
- Ako postač namjerno povrati ili izazove povraćanje, time će pokvariti post. Ako se povrati nenamjerno post se ne kvari. Ako neko podrigne i nešto mu se vrati u usta, to mora izbaciti.
 
Kaza i kafara
Ako neko za vrijeme posta mjeseca ramazana jede, ili pije, ili ima polni odnos, ili masturbira, ili ne uzme gusul za džunuba do sabah namaza - i to sve namjerno i slobodnom voljom - kaza i kafara, oboje - postaju vadžib za njega.
 
Kaza posta znači napostiti jedan dan za propušteni dan posta.
Kafara znači za svaki propušteni dan posta osloboditi roba ili postiti šezdeset dana ili nahraniti šezdeset gladnih osoba ili im dati u kolièini od 3/4 kilograma prehrambeni proizvoda, kao što su brašno, hljeb i slièno. Osoba koja želi da posti dva mjeseca za jedan propušteni post treba da posti 31 dan neprekidno. Ostale dane može postiti sa razmakom između njih.
 
Sama kaza je dovoljna u sljedećim slučajevima:
- ako osoba nije ničim pokvarila post, ali nije zanijetila da će postiti, ili ima namjeru da prekine post
- ako neko zaboravi gusul za džunuba i u tom stanju posti jedan ili više dana
- ako neko, misleći da nije počela zora, počini nešto što kvari post, pa sazna kasnije da je vrijeme za post već bilo počelo. U tom slučaju treba da se uzdrži od svega što kvari post do kraja tog dana i da ga naposti poslije.
- ako mu neko kaže da još nije zora i to ga navede da uradi nešto što kvari post, a kasnije se ispostavi da je bila zora.
- ako slijepa osoba prekine post kada joj neko kaže da je akšam, a u stvari još nije bio.
- kada je neko siguran da je akšam počeo i prekine post, i kasnije se ispostavi da u stvari još nije bio. Ako zbog oblačnog vremena neko pomisli da je akšam pa kasnije shvati da nije, iz predostrožnosti treba da naposti taj dan.
- ako neko izapire usta zbog velike žeđi i pri tome proguta vode mora samo napostiti taj dan. Ako neko izapire usta pri uzimanju abdesta za vadžib namaz i pri tome nenamjerno proguta vode, njegov post nije pokvaren i ne treba postiti kaza.
- ako je neko prinuđen prekinuti post zbog opasnosti, bespomoćnosti, ili straha treba samo napostiti taj dan.
 
Post putnika
Ako neko kreće na put kada po šerijatu treba skratiti svaki namaz od četiri rekata na dva, taj dan neće postiti. Neće se postiti za vrijeme putovanja dužem od 22 kilometra u jednom pravcu, ako razlog putovanja nije haram djelo. Kada se stigne na odredište u kome se ne namjerava ostati deset ili više dana, neće se postiti.
Onaj čije je zanimanje vezano za putovanje, kao što su vozači ili trgovački putnici postiće normalno. Onaj ko namjerava ostati deset i više dana u mjestu postiće normalno. Onaj ko putuje negdje da učini grijeh kao što je krađa ili zločin nije izuzet od posta.
 
Osobe za koje post nije vadžib
Za staru osobu koja nije u stanju postiti post nije obavezan.
Za onoga kome post predstavlja nepodnošljivu teškoću nije obavezan. Za njega je dovoljno da da jedan mud (710 grama) prehrambenih proizvoda ili njihovu vrijednost siromašnoj osobi za svaki dan. Ako osoba postane kasnije sposobna ili ozdravi dužna je dati kaza tj. napostiti svaki dan.
Trudnica u zadnjim mjesecima trudnoće nije obavezna postiti u mjesecu ramazanu ako će post štetiti njoj ili djetetu.
Za svaki propušteni post treba dati jedan mud prehrambenih proizvoda ili njihovu vrijednost siromašnoj osobi, i kasnije, kada bude sposobna, svaki post napostiti.
Dojilja koja ima malo mlijeka i kojoj će post štetiti, njoj ili djetetu, nije obavezna postiti. Za svaki post treba dati mud hrane i, kasnije, svaki dan napostiti.
 
Ako je osoba sigurna da joj post nije štetan treba postiti čak i onda ako joj doktor kaže da jeste. Tako, ako je osoba sigurna da će joj post štetiti ne treba postiti čak i onda kada joj doktor kaže da joj neće štetiti.
  

 

nazad